Organizacija prostora jedno je od temeljnih područja djelovanja svakog profesionalnog organizatora i to nije slučajno. Potražnja za pomoći oko organizacije stambenih ili radnih prostora stalna je i česta. Zapravo, usluga profesionalnog organiziranja razvila se upravo iz organiziranja prostora, primarno stambenih. Danas pak sve više obitelji, ali i radnih timova traže pomoć profesionalaca, jer svakodnevno nailaze na različite organizacijske poteškoće u svojim prostorima. Bez obzira o kakvim se konkretno poteškoćama radi, sve one negativno utječu na kvalitetu stanovanja, rada i u konačnici života.

Zato u ovom blogu dijelim s vama pet pravila na kojima se temelji dobra organizacija prostora.

ZAŠTO JE ORGANIZACIJA PROSTORA VAŽNA

Dobro organiziran prostor je onaj koji omogućuje korisniku da u njemu obavlja aktivnosti kojima je prostor namijenjen, na efikasan, siguran i udoban način. Pritom međutim, postoji ipak razlika između općenite svrhe organiziranja stambenog prostora i organiziranja onog radnog.

Stambeni prostor ima temeljnu svrhu da nam bude dom, a ne tek krov nad glavom. To znači da se kod kuće moramo osjećati sigurno, ugodno i opušteno. Barem bismo trebali. Ono u čemu većina ljudi griješi je povezivanje vlastitog zadovoljstva s količinom stvari koje posjeduju, a to se direktno odražava na kvalitetu stanovanja. Posljedica su pretrpani stambeni prostori u kojima je teško ili nemoguće osjećati se dobro. Zato kroz svoja savjetovanja i edukacije uvijek ponavljam da dom mora biti utočište, a ne skladište.

U radnom prostoru prioritet je naravno, radna aktivnost. Tu organizacija prostora ima zadatak postići prije svega uvjete nesmetanog, usredotočenog i time učinkovitog obavljanja nekog posla. To nikako ne znači da je kod kuće u redu da budete ometani i neučinkoviti. To samo znači da na poslu fokus stavljate na rad, a kod kuće na odmor i opuštanje kako biste ostali fizički, emocionalno i mentalno zdravi. Veza između organiziranosti i čovjekovog zdravlja i zadovoljstva toliko je čvrsta da sam joj posvetila OBJE SVOJE KNJIGE .

5 OSNOVNIH PRAVILA ZA DOBRO ORGANIZIRAN PROSTOR

Bez obzira na to o kojoj se prostoriji radi, ova temeljna organizacijska pravila uvijek vrijede:

1. Odrediti osnovnu namjenu prostorije
2. Odabrati i rasporediti namještaj
3. Odrediti trajna mjesta za stvari
4. Redovito raščišćavati
5. Vraćati stvari na njihova mjesta nakon upotrebe

U nastavku pročitajte što svaki korak točno uključuje i zašto biste ih sve trebali primijeniti. 

1. OSNOVNA NAMJENA PROSTORIJE

Prvo pitanje koje si trebate postaviti kod organizacije bilo koje prostorije je čemu i kome je ta prostorija namijenjena. Na primjer, kad svojim članicama SLAGALICA PREMIUM kluba dođem na adresu da procijenim ili organiziram njihov stambeni prostor i nađemo se recimo u dnevnom boravku, zanima me je li i koliko moguće u toj prostoriji provoditi odmor i druženje članice i njenih ukućana. Ta je prostorija dakle, namijenjena aktivnostima odmora i druženja i to svim osobama koje stanuju u tom domaćinstvu.

Neke prostorije mogu biti i višenamjenske i njih je posebno važno dobro organizirati. Na primjer spavaća ili dnevna soba može ujedno biti i radna za jednog ili oba roditelja. U malim stanovima blagovaonice i dnevni boravci najčešće su upravo takve, višenamjenske tj. multifunkcionalne prostorije. U njima se odmara, druži, jede i recimo pišu školske zadaće. Dobra organizacija prostora tu je doslovno presudna.

Pravilo poštivanja namjene prostorije važno je zato što će upravo o namjeni ovisiti kako ćete prostoriju namjestiti te koje ćete stvari u nju smjestiti i kako. Nažalost, u praksi se ovom pitanju ne pridaje dovoljno pažnje, najčešće zbog neznanja. Posljedica su neadekvatno namještene i često pretrpane prostorije u kojima je osnovna aktivnost kojoj su namijenjene otežana ili čak onemogućena. Druga krajnost su pomodno minimalistički, ali isto nefunkcionalni prostori.

2. VRSTA I RASPORED NAMJEŠTAJA

Dobra organizacija prostora uključuje i adekvatnu vrstu i položaj namještaja. Danas je ponuda namještaja znatno veća nego u nekim ranijim vremenima, ali to vrlo često i nije olakotna okolnost. Kupovina zapravo može biti i često jest, pravo opterećenje zbog prevelike mogućnosti izbora. Osobno, uvijek dajem prednost izradi namještaja po mjeri, no to je često vremenski i cjenovno zahtjevnija varijanta pa budite toga svjesni kod odlučivanja.

Što se tiče nekih općenitih karakteristika namještaja, pliće police uvijek su lakše iskoristive od onih dubljih. Preglednije su jer nema slaganja stvari u dubinu, u košare ili kutije. Unutar ormara za odjeću ladice i viseći dijelovi daju najviše preglednosti, a detalji poput izvlačnih ili podižućih elemenata dragocjene su inovacije. No, ponavaljam, uvijek vodite računa kome je prostorija pa time i namještaj u njoj zapravo namijenjen tj. kome ga trebate maksimalno prilagoditi.

U smislu organizacije prostora, dobro odabran i pametno smješten namještaj ne smije ugroziti ove prostorne elemente:

• Prohodnost – namještaj ne smije zakrčiti prolaz po prostoriji kao niti pristup mjestima i stvarima važnim za obavljanje temeljne aktivnosti.
• Osvijetljenost – namještaj ne smije zaklanjati prozore tj. općenito ga ne smije biti više nego što je do zaista nužno. U malim stanovima tj. sobama to je veliki organizacijski izazov, ali i tu profesionalni organizator može pomoći svojim savjetima, naročito pri planiranju namještaja po mjeri. Osim prirodnog svjetla, za prostoriju je važna i vrsta umjetne rasvjete kao i takozvano periferno svjetlo. Danas je u mnogim vrstama namještaja rasvjeta ugrađena i to ne slučajno.
• Udobnost – detalji poput kvalitete madraca, radnog stolca ili recimo visine kuhinjske plohe (uz koju biste trebali stajati uspravno, a ne pogrbljeno) također su jako važni u organizaciji prostora. Obratite pažnju na njih jer direktno utječu na kvalitetu aktivnosti koje ćete u svom prostoru obavljati.

3. ODREDITI TRAJNA MJESTA ZA STVARI

                                                              

Osmisliti najbolje moguće mjesto za neku stvar u prostoru nije uvijek jednostavno. Osobama koje to baš niti ne zanima može biti i odbojno pa odgađaju taj zadatak. Nekima je pak toliko teško ili im ono što osmisle ne funkcionira kako su zamislili pa na kraju potraže pomoć nas profesionalaca. Razmišljate li i vi o takvoj vrsti pomoći OVDJE možete saznati više.

U osmišljavanju pametnih mjesta za čuvanje stvari uvijek bi trebalo imati na umu ova četiri važna detalja:

• blizina mjesta upotrebe – Uvijek je dobro čuvati stvari tamo gdje ih inače i koristite ili barem što bliže tom mjestu. Na primjer, lonce što bliže štednjaku, policu ili ormarić s knjigama što bliže fotelji ili krevetu itd. U uredu je logika jednaka, zalihe papira i tinte što bliže printeru, polica sa registratorima što bliže radnom stolu, čaša s olovkama uz planer.

• slično sa sličnim – Stvari jednakih ili sličnih kategorija nastojte odlagati zajedno. To je bolje ne samo radi lakšeg pronalaženja nego i radi bržeg i jednostavnijeg pridržavanja idućeg pravila.
• tko najčešće koristi koje stvari – Igračke je pametnije čuvati tako da ih dijete može samo uzimati i vraćati na mjesto. Od svih dječjih organizacijskih rješenja IKEA je nepresušni izvor dobrih ideja. Jednaka logika vrijedi za sve ostale stvari u stambenom ili radnom prostoru. Zato je organizacija prostora usko povezana i sa komunikacijom među osobama koje taj prostor dijele tj. u uskoj je vezi sa suživotom i suradnjom.
• preglednost – ovaj detalj je nažalost često doslovno nemoguć zbog prevelike količine nepotrebnih stvari. Najčešći razlozi koje onda čujem u praksi su premali stanovi ili nedovoljan broj ormara. No, pravi razlog u većini slučajeva je prekomjeran unos stvari u prostor i izostanak redovitog raščišćavanja (iduće pravilo).

4. REDOVITO RAŠČIŠĆAVANJE

    

Raščišćavanje (eng. decluttering) je sastavni dio organiziranja baš svakog prostora, no mnogima i najmrskiji dio. Međutim, ne provodite li redovito periodičko sortiranje i raščišćavanje stvari u svom stambenom ili radnom prostoru, uvijek ćete imati problema s organizacijom.

Da stvar bude gora, previše stvari traži i vrijeme i energiju za održavanje, a često i tražite zametnute stvari. Zato vrlo često u praksi viđam preklapanje problema u organizaciji prostora sa problemima u organizaciji vremena.

Dva su najveća razloga za neuspješno raščišćavanje. Prvi je emocionalno vezanje za stvari, a drugi je nedostatak efikasnog plana raščišćavanja. Upravo zato sam osmislila tematsku radionicu pod naslovom “Riješite se nepotrebnih stvari” u kojoj možete naučiti jednostavan način kako uvijek provesti raščišćavanje efikasno od početka do kraja. Snimku radionice možete kupiti OVDJE i gledati ju u vrijeme kada vam najviše odgovara.

5. VRAĆANJE STVARI NA NJIHOVA MJESTA NAKON UPOTREBE

Ovo je jedna od naizgled malih stvari koja u svakodnevici preraste u velike probleme. Vratiti igračke u kutije ili ladice banalna je stvar. Odložiti važan dokument u registrator također. Raspremiti opeglano rublje po ormarima isto tako. Problem nastaje kada banalno poistovjetimo s nevažnim pa to propustimo učiniti. Propusti postanu svakodnevno ponašanje, stvari u prostoru razbacane, a prostor u vrlo kratkom vremenu kaotičan. Zvuči poznato?

Ovo pravilo vezano je za gore spomenuto treće pravilo. Da biste mogli neku stvar vratiti na njeno mjesto to mjesto mora postojati. To znači da ste ga vi trebali odrediti već dok ste osmišljavali tj. organizirali prostoriju. Kad trajna mjesta ne postoje onda ni organizacija prostora nije potpuna, a pospremanje se svodi na premještanje stvari s jednog neprikladnog mjesta na drugo.

Kao što vidite, sve se svodi na ljudsko ponašanje. Navika vraćanja stvari na mjesto nakon upotrebe je upravo to – navika. Navike su rezultat nekih rutina tj. ponašanja bez puno (ili imalo) razmišljanja. Navike stičemo uvođenjem adekvatnih rutina. No, rutine moramo prvo prepoznati, a onda ih i uvesti u svoju svakodnevicu i upravo tu većina ljudi najčešće pogriješi. Zato evo nekoliko ideja rutina koje djeluju pozitivno na prostor u kojem živimo i radimo:

• rutina iznošenja starog papira u reciklažu (tko iznosi, kada i gdje) – kod kuće to mogu biti djeca po dogovorenom rasporedu, a u uredu je to najčešće osoba zadužena za čišćenje
• rutina odlaganja neopeglanog rublja – na neko mjesto gdje može čekati peglanje, a da to nisu fotelje ili trosjed
• rutina odlaganja nošene odjeće u košaru za pranje ili u ormar – ovo je jedna od najčešće zanemarenih rutina, a rezultira nezgodnom navikom odlaganja odjeće na stolac ili sobni bicikl, najčešće u spavaćoj sobi
• rutina odlaganja ključeva i torbe na predviđeno mjesto odmah po ulasku u stan

Jednom kad svoj dom organizirate po ovim pravilima, održavanje postignutog stanja bit će puno lakše i jednostavnije. Za dodatne ideje kako na lakši način postići organiziran i uredan dom može vam pomoći ova lista ideja: