Odmor u rasporedu nije nagrada za obavljen posao

Sjest ćete kad pospremite kuhinju. Prošetat ćete kad odgovorite na poruke. Uzet ćete slobodno poslijepodne kad napokon završite sve što vas čeka. Samo što se do tada obično pojavi još nešto: nova obveza, tuđi zahtjev ili sitnica koju je „najbolje odmah riješiti”.

Ako vrijeme za sebe redovito dolazi tek nakon svega drugoga, lako postane dio dana koji se nikad ne dogodi. Odmor nije nagrada za prazan popis zadataka nego potreba kojoj treba mjesto u rasporedu. Ne morate prvo dovesti kuću, posao i sve svoje odnose u savršen red da biste smjeli predahnuti.

Zašto odmor stalno ostavljate za kasnije

Kad imate mnogo odgovornosti lako je prihvatiti pravilo da najprije morate biti korisni, a tek onda slobodni. Vrijeme za sebe tako postaje nešto što trebate zaslužiti dodatnim trudom.

Problem je u tome što svakodnevne obaveze nemaju jasan završetak. Oprano rublje ponovno se nakuplja, na odgovorenu poruku stiže nova, a nakon jednog poslovnog zadatka slijedi drugi. Ako čekate trenutak u kojem više ništa nećete morati raditi, načekat ćete se.

Žene često i kratku pauzu znaju pretvoriti u pregovaranje sa samom sobom: „Mogla bih sada sjesti, ali prvo ću još samo ovo.” Koliko takvih „još samo” dijelova dana ste mogli zapravo iskoristiti za stvarni predah?

Promjena počinje kad umjesto pitanja „Jesam li danas napravila dovoljno?” postavite pitanje: „Gdje je u ovom danu prostor za predah?”

Kako odmor dobiva stvarno mjesto u rasporedu

Raspored u kojem ste upisali samo posao, kupnju, kuhanje i tuđe potrebe ne prikazuje vaš cijeli dan. Prikazuje samo ono što trebate dati. No izvor iz kojeg sebe svakodnevno dajete nekome i nečemu nije beskonačan i traži punjenje poput baterija.

Zato vrijeme za odmor planirajte paralelno s obavezama, a ne tek nakon njih. Ne mora to biti veliki vremenski blok. Za početak može biti petnaest minuta nakon dolaska kući ili mirno jutro vikendom bez unaprijed dogovorenih zaduženja. Odaberite nešto dovoljno konkretno da prepoznate kada počinje i završava. „Odmorit ću se kad stignem” uglavnom se nikad ne dogodi. „Nakon ručka dvadeset minuta ne radim ništa.” je već konkretna odluka i ima vremenski okvir.

Pritom ostavite i malo praznog prostora između aktivnosti. Ako je svaka minuta već zauzeta, neplanirani poziv ili problemi u prometu uzet će vrijeme upravo odmoru. Održiv raspored treba fleksibilan prostor i za ono što niste mogli predvidjeti.

Ne stavljajte cijeli život na dnevni popis

Prije nego što dodate novu stavku na dnevni popis, pogledajte što već pokušavate ugurati u jedan dan. Odvojite ono što zaista mora biti gotovo danas od onoga što može pričekati, što možete pojednostavniti ili što možete delegirati. Recimo, nakon radnog dana ne morate kuhati novi komplicirani recept, a uredna kuća ne mora značiti detaljno čišćenje svake prostorije. Vrijeme za predah često nastaje kad smanjite opseg posla, a ne kad posao nastojite brže obavljati.

planirajte odmor u danu paralelno sa drugim obavezama

Pauza nije samo druga vrsta posla

Ako za vrijeme odmora obavljate online kupovinu, dogovarate termine i slažete obiteljski raspored, ne odmarate se nego opet izvršavate zadatak koji zahtijeva pažnju i može biti stresan. Odmor podrazumijeva isključivanje iz svakodnevice, a načina je bezbroj. Nekome odgovara šetnja, nekome razgovor, čitanje ili tišina. Važno je prepoznati razliku između onoga što vam odgovara i onoga što obavljate jer osjećate da morate.

Rad od kuće traži vidljiv završetak radnog dana

Kad su posao i privatni život u istom prostoru lako se dogodi da radni dan nema jasan kraj. Računalo ostavite otklopljeno pa usputno zavirivanje na monitor ili rješavanje nekog zadatka djeluje kao usputna sitnica. To su distrakcije od privatnog dijela dana koji to onda više nije. Zato je raspored tako važan. Ukoliko nemate odvojenu radnu sobu, spremanje računala i micanje poslovnih materijala fizička je pomoć u tome da lakše prijeđete u privatni način funkcioniranja u danu.

S ukućanima uvijek nastojte jasno komunicirati (osim vješajući obiteljski raspored na vidljivo mjesto) kada uzimate vrijeme za sebe. Vaš boravak kod frizera, na masaži ili u šetnji ne bi trebao biti prekidan porukama ili pozivima svakih pet minuta.

Godišnji odmor ne može zamijeniti svakodnevni odmor

Godišnji odmor može donijeti dulji odmak od posla, ali nije jedino vrijeme u kojem možete i smijete usporiti. Ako mjesecima odgađate svaku pauzu, nekoliko slobodnih dana postat će psihički još veće opterećenje jer ćete nastojati: odmoriti se, riješiti zaostatke i nadoknaditi propuštena druženje. Zvuči poznato?

Zato i kod planiranja godišnjeg odmora ostavite malo vremena bez ikakvih obaveza. Ne mora svaki slobodan dan postati prilika za čišćenje, popravke ili kojekakve obilaske.

Kad uzmete predah i zapeče vas savjest, ne skačite nego promislite još jednom. Zmazano suđe neće pobjeći, poruka može pričekati, a vi možete dovršiti poglavlje knjige bez straha da će svijet stati.

Zaključak – odmor ne trebate zaslužiti

Odmor u rasporedu nije nagrada za obavljen posao, nego nužni dio brige za vlastito zdravlje. Energiju, motivaciju i mentalni mir treba hraniti i obnavljati jer samo ono što imate moći ćete i dati; obitelji, poslu, prijateljima.

Individualne konzultacije ili praktična podrška – što vam više odgovara?

Znate da vam treba pomoć s organizacijom, ali niste sigurni treba li vam razgovor koji će razjasniti situaciju ili netko tko će uz vas krenuti u konkretan posao. Možda vas opterećuje raspored prepun obaveza, možda dom u kojem stalno nešto tražite, a možda osjećaj da se trudite cijeli dan, ali nikad ne dolazite do onoga što vam je važno.

Izbor između individualnih konzultacija i praktične podrške ovisi o tome u čemu trenutno zapinjete – u razumijevanju problema i donošenju odluka ili u primjeni.

Individualne konzultacije – kad vam trebaju jasnoća i smjer

Individualne konzultacije odgovaraju vam ako želite razumjeti zašto postojeći način organizacije ne funkcionira i što možete prilagoditi svojoj svakodnevici. Razgovor pomaže razdvojiti ono što je stvarno važno od onoga što samo izgleda kao hitno.

Na primjer, teško vam je planirati tjedan jer svaku novu obavezu pokušavate uklopiti bez odustajanja od nekih drugih. Problem tada možda nije u odabiru planera nego u određivanju prioriteta i procjeni koliko realno možete preuzeti na sebe.

Na konzultacijama ima smisla otvoriti pitanja kao što su:

  • Koje me obaveze najviše opterećuju i zašto?
  • Što želim promijeniti, a što trenutno ne mogu mijenjati?
  • Koji bi prvi korak bio izvediv uz moj posao i obiteljske okolnosti?

Konzultacije su dobar izbor kad vam treba plan koji ćete zatim samostalno provoditi. Ne morate već imati jasno definirano rješenje. Dovoljno je moći opisati što vas muči i biti spremni razmotriti na konzultacijama i drukčiji pristup.

Kada razgovor može biti dovoljan

Ako nakon određivanja prioriteta uglavnom uspijevate samostalno primjenjivati, ovakav oblik savjetovanja može vam biti sasvim dovoljna podrška. Možda trebate sagledati situaciju s nekim tko nije uključen u vaše svakodnevne obaveze, tko će lakše prepoznati nepotrebne korake ili postaviti realnija očekivanja.

Pritom cilj nije napraviti savršen raspored, nego pronaći način organizacije koji možete održavati i u stresnijim danima.

Praktična podrška – kad vam treba pomoć u primjeni

Ponekad dobro znate što hoćete postići, ali između odluke i početka imate previše prepreka. Otvorite ormar, izvadite nekoliko stvari i ubrzo odustanete jer ne znate kako nastaviti organizaciju ormara. Ili stalno odgađate organiziranje dokumenata jer vam cijeli posao izgleda prezahtjevan.

U takvim situacijama praktična podrška može bolje odgovarati vašim potrebama. Naglasak je na konkretnom radu: raščlanjivanju zadataka na manje korake, donošenju pojedinačnih odluka i uspostavljanju reda koji odgovara načinu na koji koristite prostor.

Ne morate se unaprijed organizirati da biste zatražili pomoć u organiziranju. Upravo je teškoća sa započinjanjem, redoslijedom ili dovršavanjem zadatka važan faktor za odabir ove usluge.

Kolaž sata, polica, kuhinje i ladica

Organizacija vremena i prostora u svakodnevici.

Praktična pomoć nije odustajanje od samostalnosti

Traženje osobne podrške ne znači da ste nesposobni sami urediti svoju svakodnevicu. Može značiti da uz sve postojeće obaveze jednostavno nemate dovoljno vremena ili energije za još jedan zahtjevan posao.

Važno je i da praktičnu podršku ne zamišljate kao prepuštanje svih odluka drugoj osobi (profesionalnoj organizatorici). Organizacija treba služiti vama, pa su vaše navike, potrebe i procjena onoga što želite zadržati važan dio procesa.

Kako prepoznati što vam sada više treba

Pri donošenju odluke može pomoći jednostavno pitanje: kad bih danas imala jasan i izvediv plan, bih li mogla započeti sama?

Ako je odgovor DA, individualne konzultacije vjerojatno su dobar početak. Ako pak unatoč planu osjećate da vam treba nadzor stručne osobe i pomoć tijekom rada, onda je praktična podrška bolja opcija.

Razmislite i o tome koliko je vaš cilj konkretan. Želja „želim manje kaosa” je preopćenita. Cilj „želim organizirati ulazni prostor da ujutro ne tražimo ključeve i torbe” već daje konkretnu polaznu točku za organizaciju i promjenu.

Što razjasniti prije dogovora o usluzi

Slagalica organiziranje, iza koje stoji certificirana profesionalna organizatorica Tamara Kajari, nudi individualne konzultacije i izravnu podršku u organiziranju, uključujući dolazak na kućnu adresu. Pri odabiru je korisnije opisati stvarnu situaciju nego pokušavati samostalno odrediti stručni naziv problema.

Prije dogovora provjerite što odabrana usluga obuhvaća, kako se odvija, koliko traje i koja je cijena. Provjerite i što se očekuje od vas te trebate li nešto pripremiti.

Za prvi razgovor dovoljno je zabilježiti što vam najviše otežava dan, što ste već pokušali i kakvu promjenu priželjkujete.

Što izbaciti s popisa kad sve izgleda hitno

Otvorite popis obaveza, a na njemu sve ima uskličnik. Odgovoriti na poruke, završiti posao, dogovoriti pregled, kupiti namirnice i napokon srediti onaj ormar. Još prije nego što počnete, već imate osjećaj da kasnite.

Kad sve izgleda hitno, ne treba vam nužno bolji raspored. Ponekad trebate manje zadataka koji uopće ulaze u raspored. Nije svaka obaveza jednako važna niti svaki zahtjev zaslužuje vaše vrijeme baš danas.

Najkorisnije pitanje zato nije „Kako ću sve stići?”, nego: „Što se od ovoga stvarno mora dogoditi, što može pričekati, a što više nema razloga biti na popisu?”

Odvojite stvarni rok od osjećaja hitnosti

Poruka koja je upravo stigla lako privuče više pažnje od zadatka koji čeka od jutra. Ali vrijeme dolaska poruke nije kriterij važnosti. Ni tuđa nestrpljivost sama po sebi ne stvara stvarni rok.

Uz svaku naizgled hitnu obavezu provjerite tri stvari:

  • Postoji li konkretan rok ili samo pretpostavka da trebate reagirati odmah?
  • Koja je stvarna posljedica ako zadatak ostane za sutra?
  • Ovisi li netko o vašoj odluci kako bi mogao nastaviti svoj rad?

Plaćanje računa pred dospijećem i preslagivanje kuhinjske ladice mogu pisati jedno ispod drugoga, ali nemaju istu važnost. Prioritet određujte prema posljedicama i važnosti, a ne prema tome koliko vas nešto glasno podsjeća da postoji.

Prvo izbacite ono što više nema svrhu

Na popisu često ostanu zadaci nastali u okolnostima koje su se promijenile. Htjeli ste usporediti nekoliko opcija za putovanje koje je otkazano. Zapisali ste ideju za projekt koji više nije aktualan. Planirali ste izraditi detaljnu evidenciju koju zapravo ne koristite.

Takve stavke ne treba bolje organizirati. Treba ih obrisati.

Pitajte se: „Kad ovaj zadatak danas ne bi bio zapisan, bih li ga ponovno dodala?” Ako je odgovor ne, provjerite postoji li ikakav stvaran razlog da ga zadržite. Već uloženo vrijeme nije dovoljan razlog za nastavak nečega što vam više ne koristi.

Maknite tuđa očekivanja koja niste svjesno prihvatili

Netko vas zamoli za uslugu, predloži da vi nešto organizirate ili usput kaže da ste „vi ionako najbolji u tome”. Zahtjev se gotovo neprimjetno pretvori u vašu obavezu.

Prije nego što mu dodijelite mjesto u danu, zastanite. Jeste li to doista prihvatili? Imate li kapacitet? Želite li pomoći na taj način?

Ako ste nešto već obećali, nemojte samo izbrisati zadatak i nestati. Dogovorite promjenu roka, opsega ili osobe koja će ga preuzeti. Možete reći: „Ne mogu preuzeti cijelu organizaciju, ali mogu poslati informacije koje imam.”

Podrška drugima ne mora značiti da preuzimate cijeli posao.

Prazne rubrike za utorak, srijedu i četvrtak u planeru

Smanjite zadatak prije nego što mu tražite više vremena

Neke obaveze ne možete izbaciti, ali možete ukloniti dodatne korake koje ste sami pridružili glavnom zadatku.

Večera ne mora uključivati novi recept. Odgovor na jednostavno pitanje ne treba postati duga poruka. Za obiteljski dogovor možda je dovoljan zajednički popis, bez nove aplikacije i složenog sustava.

Razlikujte ono što je potrebno od onoga što bi bilo lijepo napraviti, ali je nepotrebno. Ako je cilj imati čistu odjeću za sutra, danas nije nužno organizirati cijeli ormar.

To nije poziv na nemar. Radi se o tome da razinu truda prilagodite stvarnoj potrebi, umjesto da svaki zadatak dobije vašu najzahtjevniju izvedbu.

Odgodite ono što vrijedi, ali ne pripada današnjem danu

Nije sve što uklonite s današnjeg popisa nevažno. Neki zadaci zaslužuju pažnju, samo ne istodobno s ostalima.

Odvojite ih od dnevnih obaveza i zapišite kada ćete ih ponovno razmotriti. „Provjeriti u petak” korisnije je od neodređenog „jednom”, pogotovo ako odluka utječe i na druge ljude.

Pritom nemojte odgađati samo vlastite potrebe. Odmor, obrok ili dogovoreni pregled ne bi trebali automatski ispasti s popisa zato što se pojavio još jedan tuđi zahtjev. Ono što održava vašu svakodnevicu itekako ima mjesto u rasporedu.

Sastavite popis koji odgovara danu koji stvarno imate

Ako između posla, putovanja i brige za obitelj imate pola sata slobodnog vremena, popis za tri sata rada neće postati izvediv uz više discipline.

Odaberite nekoliko zadataka koji stanu u raspoloživo vrijeme i ostavite prostor za nepredviđeno. Zahtjevnije obaveze na dnevnom popisu računajte zajedno s pripremom, dogovorima i pospremanjem, a ne samo s njihovim najvidljivijim dijelom.

Kad stigne novi zahtjev, pogledajte što bi zbog njega moralo izaći iz današnjeg rasporeda. Tako odluka više nije automatsko „da”, nego svjestan izbor: „Ovo mogu preuzeti danas, a ono ćemo trebati pomaknuti na četvrtak.”

Manje na popisu, više vremena za važno

Kad sve izgleda hitno, krenite od jedne stavke koju možete izbrisati, smanjiti ili odgoditi. Cilj nije pod svaku cijenu odraditi sve, nego ostaviti dovoljno vremena i energije za ono što vam je stvarno važno.

Sitni kućni popravci koji mjesecima čekaju svoj red

Vrata ormarića koja se ne zatvaraju kako treba. Polica koja već dugo stoji na podu. Kvaka koju svaki put namjestite da ne ostane u ruci. Sve su to sitni kućni popravci uz koje lako pomislite: „Riješit ću to za vikend.”

Onda dođe vikend, s njim kupnja, pranje rublja i još nekoliko obaveza, a polica ostane na istom mjestu. Nije stvar u tome da vam nije stalo do doma. Često iza odgađanja stoji nešto sasvim konkretno: nemate odgovarajući alat, ne znate koga nazvati ili popravak zapravo uključuje pet koraka koje još niste stigli posložiti.

Sitni kvarovi lakše se rješavaju kad prestanu biti neodređeno „moram” i postanu jasni, izvedivi zadaci.

Prvo ih maknite iz glave na jedan popis

Ako se popravka sjetite samo kad ponovno zapne ladica, teško će dobiti svoje mjesto u rasporedu. Zato prođite kroz dom i zapišite što čeka rješavanje. Dovoljna je bilješka na mobitelu ili list papira; ne treba vam posebna aplikacija.

Nemojte zapisati samo „kupaonica” ili „ormar”. Napišite što se događa: „ručkica na ladici se klima”, „slavina kaplje”, „policu treba pričvrstiti na zid”.

Uz svaku stavku dodajte ono što već znate. Imate li potreban materijal? Treba li zamjena nekog dijela? Čekate li majstora ili dogovor s ukućanima?

Cilj nije napraviti savršen pregled svega što u stanu ne valja. Cilj je prestati isti problem ponovo pamtiti, primjećivati i odgađati.

Ne zaslužuje svaki kvar jednaki prioritet

Polica koja čeka montažu i voda koja curi nisu ista vrsta zadatka, čak i ako su završile na istom popisu. Prednost imaju problemi koji mogu ugroziti sigurnost ili napraviti veću štetu.

Aktivno curenje vode, nestabilan namještaj ili sumnja na električni kvar nisu obaveze za „kad uhvatim vremena”. Takve situacije traže pravodobnu procjenu i, prema potrebi, stručnu intervenciju. Kod curenja je korisno unaprijed znati gdje se nalazi ventil za zatvaranje vode, umjesto da ga tražite tek kad nastane problem.

Nakon hitnih stvari dolaze one koje svakodnevno otežavaju život: ladica koju jedva otvarate, vrata koja zapinju ili neupotrebljiv dio ormara.

Estetske sitnice mogu pričekati. Trag na zidu možda vam ide na živce, ali ne mora dobiti prednost pred kvarom koji se pogoršava.

Odredite sljedeći korak, a ne cijeli popravak

„Popraviti policu” zvuči kao jedna obaveza. U stvarnosti možda prvo treba provjeriti nosače, uzeti mjere, nabaviti odgovarajuće nosače i pronaći osobu koja zna sigurno obaviti montažu.

Kad je zadatak nejasan, lako ga je odgoditi. Puno je jednostavnije krenuti od konkretne radnje:

 

Otvoren planer uz prijenosno računalo i bilježnicu

Sitni kućni popravci imaju svoje mjesto u vašim rasporedima u bilježnici ili računalu.

  • fotografirati kvar i poslati upit majstoru
  • izmjeriti dio koji treba zamijeniti
  • provjeriti imate li potreban alat
  • dogovoriti tko će preuzeti nabavu materijala.

To su mali koraci, ali svaki uklanja jednu prepreku. Čak i kad danas ne možete završiti popravak, možete ga pomaknuti s mjesta.

Procijenite što možete sami, a što prepustiti majstoru

Nije svaki kućni popravak dobar zadatak za samostalno učenje. Prije nego što krenete, razmislite znate li što radite, imate li odgovarajući alat i kakve bi posljedice mogla imati pogreška.

Jednostavno učvršćivanje dostupne ručkice možda vam je poznato. Radovi povezani sa strujom, skrivenim instalacijama, vodom ili nosivošću traže drukčiju procjenu. Ni bušenje zida nije samo pitanje imate li bušilicu, nego i znate li što se nalazi iza površine.

Angažiranje majstora nije znak da nešto ne možete, nego odluka o tome gdje želite potrošiti svoje vrijeme i energiju.

Ako zovete stručnu osobu, pripremite kratak opis i fotografije. Pitajte što treba nabaviti i može li tijekom jednog dolaska riješiti više manjih kvarova.

Dajte popravcima termin i podijelite odgovornost

„Jednom ovaj tjedan” često znači „ni ovaj tjedan”. Odaberite realan termin za jednu obavezu: poziv majstoru, odlazak po materijal ili jednostavan popravak za koji ste spremni.

Ne morate rezervirati cijelu subotu. Važnije je da termin odgovara stvarnom zadatku i da ostavite vremena za pripremu, pospremanje alata i ambalaže te čišćenje prašine.

Ako živite s drugima, dogovorite tko preuzima koji dio. „Trebalo bi to riješiti” nije isto što i jasan dogovor o podjeli obiteljskih obaveza. Nabava, pozivi i čekanje majstora također su posao, čak i kad osoba koja ih obavlja ne drži alat u ruci.

Zatvorite i posljednji mali korak

Popravak nije sasvim gotov ako novi dio radi, a stari još tjednima stoji na komodi. Vratite alat na mjesto, uklonite ostatke materijala i označite zadatak kao riješen.

Za rezervne dijelove koje ima smisla sačuvati odredite jedno mjesto. Tako sljedeći put nećete prvo tražiti ono što već imate.

Dom ne mora biti bez ijedne sitnice koja čeka, ali svaka riješena obaveza znači jedno „moram” manje u vašoj svakodnevici.

ORGANIZIRATI NE ZNAČI IMATI SVE POD KONTROLOM

Ne morate imati sve pod kontrolom

 

Ići kroz život nastojeći imati sve pod kontrolom u najmanju je ruku teško. Na duge staze to je nemoguće. Najgore od svega, to je opasno po zdravlje, kako mentalno tako i ono fizičko. Previše sam klijentica s ovim problemom srela u svojoj desetogodišnjoj poslovnoj praksi da bih mislila drugačije.

Dio problema je ovaj apsurd: što su žene odgovornije, sposobnije i organiziranije, to im se čini da bi trebale moći držati pod kontrolom još više toga. Planiraju unaprijed. Misle na sve. Provjeravaju jesu li svi dobili ono što trebaju, hoće li se nešto zakomplicirati, što bi moglo poći po zlu i što još treba riješiti. I često u tome postanu toliko dobre da više ni ne primijete koliko ih sama potreba za kontrolom košta.

Kao da i najmanji uspjeh i dobra organizacijska vještina podrazumijevaju podizanje ljestvice i dodavanje sve većih i zahtjevnijih ciljeva jer eto, sve do tada učinjeno odjednom nije dovoljno. I dokle tako?

 

Kontrola i perfekcionizam nisu isto što i organiziranost

 

Organizacija nam može olakšati život. Dobar sustav može zamijeniti dio nepotrebnog razmišljanja iz glave i ostaviti više mentalne snage za ono što nam je važno. Međutim, pokušaj da unaprijed predvidimo, isplaniramo i osiguramo baš sve nešto je sasvim drugo i ima svoju cijenu.

Visoku cijenu.

Ta cijena je stalna napetost uslijed truda oko sasvim pogrešnih stvari. Nemogućnost da se žena opusti (u danu, tjednu ili ikad) jer u glavi uvijek ima još nešto što bi “trebala” provjeriti. Uz to, ženi u takvom stanju gotovo je uvijek teško ili nemoguće prihvatiti bilo kakvu pomoć ili tuđi način rješavanja nekog njenog zadatka (delegiranje) jer misli da bi ona to napravila bolje, brže, pametnije… pa s vremenom počne vjerovati da će se stvari doslovno raspasti ako ih baš ona ne drži pod kontrolom.

Tada organizacija prestaje biti pomoć, postaje sama sebi svrhom i počinje biti opasan teret.

Iz vlastitog iskustva znam koliko je tanka ta granica.

Htjeti imati sve pod kontrolom (zapravo potreba) najčešće se argumentira rečenicama poput: „Brže mi je da sama napravim”, „Ako ja ne mislim na to, neće nitko”, “Dok tebi objasnim ja sam već gotova.” ili „Samo želim da sve bude kako treba.” Problem je što „kako treba” vrlo često znači „kako sam ja zamislila”, a život ne funkcionira tako. Neće uvijek svi napraviti ono što ste zamislili. Neće svaki plan uspjeti. Djeca će nešto zaboraviti, partner će promijeniti dogovor, posao će donijeti nešto nepredviđeno, a dan koji vam je ujutro izgledao savršeno posložen do podneva će se potpuno promijeniti.

Često vam uopće ne treba rješenje nego odluka

 

To nisu velike životne odluke. Najčešće su vrlo male, svakodnevne odluke koje nam samo vraćaju malo prostora.

Odluka da nešto ostavite za sutra.

Odluka da nešto prepustite drugome.

Odluka da ne reagirate odmah.

Odluka da nešto ne pokušavate popraviti.

Odluka da prihvatite da danas nećete sve stići.

Odluka da ne morate imati odgovor.

Odluka da nešto više jednostavno nije vaš problem.

Dovoljno dobro je zapravo savršeno

 

Ne morate imati sve pod kontrolom da biste bili odgovorna majka, supruga, zaposlenica, prijateljica. Ne morate sve predvidjeti da biste bili dobro organizirana žena. Ne morate uvijek znati što slijedi da biste se osjećali sigurnom. No, trebali biste naučiti kako sigurnost steći i održavati na zdrave načine. O tome u budućim objavama.

Do tada, zapamtite za početak da cilj dobre organizacije nije da imate sve pod svojom kontrolom. Cilj je da vam “dovoljno dobro” postane mjerilo za normalu i za vaš mentalni mir, a sve ostalo da svjesno ostavite izvan vaše zone utjecaja jer tamo i spada.